Russellova hipoteza - svijet nastao prije pet minuta


"Ne postoji logička nemogućnost hipoteze da je svijet počeo da postoji prije pet minuta, baš ovakav kakav je sad, sa populacijom koja se "sjeća" u potpunosti nerealne prošlosti. Ne postoji logički neophodna veza između događaja u različito vrijeme; stoga ništa što se sada događa ili će se dogoditi u budućnosti ne može opovrgnuti hipotezu da je svijet započeo prije pet minuta."
- Bertrand Russell, Analysis of mind, str. 159.-60.

Russellova hipoteza predstavlja skeptički argument protiv memorijskog znanja, svojevrsni reductio ad absurdum memorijskog realizma. Nekad se zove i argument u prilog memorijskog skepticizma. Prema toj Russellovoj hipotezi, svijet je u cijelosti nastao prije pet minuta, zajedno sa svim memorijskim indikatorima prošlosti odnosno podacima ili reprezentacijama prošlosti koja se zapravo nije dogodila: istorijskim izvorima, medijskim izvorima, arheološkim nalazima, fosilnim ostacima, individualnim sjećanjima itd. koji ukazuju na događaje posve jednake događajima kojih se "mi" sjećamo prema hipotezi da je svijet nastao mnogo milijardi godina prije i koji nam se memorijski reprezentiraju "kao da" su se dogodili na vremenskoj skali od više milijardi godina. Ništa što se događa sada ili što će se dogoditi kasnije ne pruža niti može pružiti dokaznu građu za to da svijet nije stvoren prije pet minuta. Naime, prvo, sve što se uopće može iznijeti kao suprotna dokazna građa nastalo je, sukladno Russellovoj hipotezi, prije pet minuta. I drugo, dokaznu građu u prilog Russellove hipoteze i dokaznu građu u prilog hipoteze o svijetu starom mnogo milijardi godina čini ista iskustvena osnova, kvalitativno isto memorijsko iskustvo. Te su dvije hipoteze dakle evidencijski nerazlučive. Stoga se ne može dokazati da Russellova hipoteza nije istinita, čak i u slučaju da stvarno nije istinita, jer se na svako iznošenje dokazne građe protiv nje ustvđuje bez mogućnosti opovrgavanja da je i ona nastala prije pet minuta. Taj se postupak može ponavljati u beskonačnost. No ako ne možemo znati da svijet nije nastao prije pet minuta, onda ne možemo znati niti išta drugo o prošlosti. Jer ako bismo znali nešto drugo o prošlosti, onda bismo (putem zaključka modus tollens) znali i da svijet nije stvoren prije pet minuta. No kako to ne znamo, jer to zbog naravi raspoložive dokazne građe (koja je mogla nastati prije pet minuta) ne možemo znati, ne znamo ništa drugo o prošlosti.

Iz Russellove hipoteze proizlazi dakle ne samo da zapamćena prošlost nije stvarna, da prošlost kao predmet pamćenja nije ništa više od memorijske pojave, nego i da o njoj nije moguće znanje (znanje kao opravdano vjerovanje, jer neopravdana vjerovanja ne mogu dobiti status znanja, u skladu s definicijom znanja i kriterijima za isto u epistemologiji). Dakle, prema tom skeptičkom argumentu nema "znanja" u strogom smislu te riječi u pogledu prošlosti (neki epistemolozi stoga znanje o prošlosti nazivaju "basic belief" tako da izbjegnu jaku skeptičku konkluziju).
Josip Jurić

Коментари

Популарни постови са овог блога

Сеоба Словена као "модел великог праска"

"Викинг" - пропагандни филм

Рачун за електричну енергију